U početku bijaše žena, barem kada govorimo o keramici.
Najstariji poznati keramički predmet oblikovan ljudskom rukom, ujedno i najstariji poznati prikaz ljudskog tijela, je Crna Venera ili Vestonička Venera, a čuva se u Gradskom muzeju Brno.
Taj kipić, visine 11,5 centimetara, izrađen je u paleolitiku, između 29 000 i 25 000 godina prije naše ere. Smatra se da potječe iz gornjeg paleolitika, iz gravettijenske kulture čiji je vrhunac bio između 27 000 i 24 000 godina prije naše ere.
Pronašao ju je 13. srpnja 1925. češki arheolog Karel Absolon na nalazištu Dolní Vĕstonice I u Moravskoj, prelomljenu i u pepelu. Na tom su nalazištu pronađeni brojni nalazi ženskih figurica, perle u obliku grudi, pa je pretpostavljeno da je riječ o dokazima matrijarhata ili kulta plodnosti čije su nositeljice bile svećenice. Na istom su nalazištu pronađene i figurice lava, medvjeda, mamuta, konja, lisice, nosoroga i sove.
Vestonička Venera, kao i ostale paleolitske Venere koje su izrađene od kamena ili bjelokosti, ima naglašene grudi, široke bokove i lice bez obilježja. Na vrhu glave ima četiri udubljenja za koja se pretpostavlja da su držala pokrivalo za glavu ili ukrase od perja, trave ili cvijeća. Na licu su na mjestu očiju naznačena dva proreza koja podsjećaju na prorez na velu. Ispod trbuha i stražnjice oko figurice je duboki rez.
Istraživanja 2004. godine otkrila su otisak prsta djeteta na leđima figurice. Procjenjuje se da je dijete bilo staro između 7 i 15 godina. Budući da je otisak ostavljen u procesu izrade prije pečenja, zaključeno je da se radi o potpisu paleolitskog umjetnika ili umjetnice.
Budući da ne znamo ništa o kontekstu nastanka toga predmeta, možemo pretpostavljati da je riječ o kultnom predmetu, možemo pokušati zamisliti kako je izgledala ceremonija njegova nastanka, pa čak i otići tako daleko da izmaštamo ceremoniju inicijacije paleolitske djevojčice kojom biva prihvaćena u zajednicu žena. Tko zna…
Zadivljuje sjaj njezine površine, kao da je predmet glaziran. Taj je efekt mogao biti dobiven pečenjem gline u koju je umiješana smrvljena kost. Smatra se da je predmet pečen na nižoj temperaturi od 700 °C. Ta sjajna crna boja kao da naglašava plodnost, plodnost žene kao plodnost zemlje koja čuva sjeme, u kojoj su sadržane sve mogućnosti da ono u potencijalu dovede do punine.
Da čujemo, je li netko posjetio Gradski muzej u Brnu?